среда, 13. јануар 2010.

PANIC AWAY prvo poglavlje

POGLAVLJE 1




Jasno je,panicni napadi su posledica velike anksioznosti.


Anksioznost je verovatno najosnovnija od svih emocija.Dok je anksioznost jako nelagodan osecaj ona nije opasna ni u kom smislu.

Jedan od najvecih mitova o anksioznosti je da je stetna i da moze dovesti do brojnih stanja opasnih po zivot.


DEFINICIJA ANKSIOZNOSTI



Anksioznost se definise kao stanje uplasenosti ili straha koje je uzrokovano naslucivanjem stvarne ili zamisljenje opasnosti,dogadjaja ili situacije.Anksioznost je jedna od najcescih ljuckih emocija koju ljudi iskuse u odredjenim trenucima zivota.Ipak vecina ljudi koji nisu nikad doziveli panicni napad ili extremnu anksioznost nisu u stanju shvatiti strahovitost tog iskustva.Vrtoglavica,nejasan vid,peckanje,osecaj da nemate dovoljno vazduha.....to je samo mali deo.kada ljudi iskuse ove osecaje i ne znaju zasto osecaju da imaju ozbiljnu dusevnu bolest.pretnja gubljenja totalne kontrole izgleda veoma stvarno.



REAKCIJA BORI SE ILI BEZI



Ja sam siguran da su mnogi od vas culi za “bori se ili bezi“reakcija kao objasnjenje vaseg stanja.Da li ste povezali ovu reakciju i neobicne osecaje koje ste iskusili tokom i nakon panicnog napada.Anksioznost je reakcija na opasnost ili pretnja.ova reakcija je tako nazvana jer je usmerena prema borbi ili bezanju od opasnosti.Prema tome jedina svrha anksioznosti je da zastiti coveka od povrede.Bila je vitalna u dnevnom opstanku nasih drevnih predaka kada su bili suoceni sa nekom opasnoscu,automatska reakcija bi ih pokrenula da odmah ucine nesto,napadnu ili pobegnu.

Cak i u danasnjem svetu to je neophodan mehanizam.Veoma je koristan kada morate reagovati na stvarnu opasnost u delicu sekunde.

Anksioznost je ugradjeni mehanizam koji nas stiti od opasnosti.Interesantno,to je mehanizam koji nas stiti a ne povredjuje,veoma vazna stvar o kojoj ce biti govora kasnije.


FIZICKE MANIFESTACIJE PANICNOG NAPADA

NERVOZA I HEMISKI EFEKTI



Kada smo suoceni sa opasnoscu mozak salje signale delu nervnog sistema.To je sistem koji je odgovoran za prilagodjavanje tela za akciju i takodje smiruje telo i ponovo uspostavlja ravnotezu.da bi izvrsavao ove dve vitalne funkcije autonomni nervni sistem ima dve podsekcije,simpateticki nervni sistem i parasimpateticki nervni sistem.

Simpateticki nervni sistem sprema nase telo za akciju,priprema nas na reakciju bori se ili bezi,dok parasimpateticki nervni sistem vraca telo u normalno stanje.

Kada je jedan od ovih sistema aktivan,oni simuliraju celo telo i na taj nacin stvara efekat sve ili nista.ovo objasnjava zasto kada se desi panicni napad ljudi cesto dozivljavaju razne osecaje po celom telu.

Simpateticni sistem je odgovoran za oslobadjanje adrenalina iz nadbubreznih zlezdi.Ovo su male zlezde smestene iznad bubrega.Manje poznato je da nadbubrezne zlezde isto oslobadjaju adrenalin koji funkcionise kao hemisko gorivo za odrzavanje aktivnosti.kada panicni napad pocne ne iskljucuju se tako lako kao sto se iskljuce nadbubrezne zlezde.Uvek postoji period povecane anksioznosti dok adrenalin putuje kroz telo.nakon odredjenog vremena parasimpateticki sistem stupa u akciju.Njegova uloga je da vrati telo u normalnu funkciju nakon sto opasnost prodje.


Parasimpateticki sistem je sistem koji svi mi znamo i volimo jer nas vraca u mirno i opusteno stanje.

Kaa koristimo spasonosnu strategiju koju smo svi naucili npr.tehnika relaksacije mi ustvari prizivamo parasimpateticki nervni sistem u akciju.Dobra stvar je zapamtiti da ce ovaj sistem stupiti u akciju u odredjenom trenutku hteli mi to ili ne.telo ne moze nastaviti sa stalnim rastom anksioznosti.Dostize odredjenu tacku kada mora stupiti na snagu opustajuci telo.Ovo je jedan od mnogih u nasem telu ugradjenih odbrambenih mehanizama za prezivljavanje.

Mozete tako daleko ici sa zabrinjavajucim mislima drzeci simpateticki sistem aktivnim ali najzad ce prestati.Kroz vreme postaje malo pametniji od nas samih i shvata da nema opasnosti.Nasa tela su inteligentna i moderna nauka uvek pronalazi obrasce inteligencije koje postoje u celijama unutar naseg tela.nasa tela imaju beskrajno mnogo nacina da izdju na kraj sa komplikovanim redom funkcija koje mi podcenjujemo.opusti se i budi uveren da glavni cilj tvoga tela je da te odrzava na zivotu i da budes dobro.

NISI BAS U TO UVEREN?

Pokusaj da zadrziz dah kolko god dugo mozes.Bez obzira koliko je jaka tvoja mntalna volja nikada ne mozes oboriti volju tela.Ovo je dobra vest,bez obzira koliko jako sevbe uveravao da ces umreti od panicnog napada,nikada neces.Tvoje telo ce oboriti strah i potraziti stanje ravnoteze.Nikada nije prijavljen niti jedan slucaj da je neko umro od panicnog napada.Zapamti ovo sledeci put kada budes imao panicni napad!!Vas um moze drzati osecaje vise nego sto je telo to planiralo ali nakraju telo ce se vratiti u stanje ravnoteze.Ravnoteza je u stvari cemu nase telo tezi!!

Smetnja za vase telo nije nista vise od radjenja vezbi.Nase telo ne pali alarm radi ovih simptoma.Zasto bi to radilo kada zna svoju sposobnost.nas um je onaj koji panici koji burno reaguje i vristi na cisti teror.Mi smo ti koji se bojimo najgoreg i preuvelicavamo nase osecaje.Ubrzan rad srca ce dovesti do infarkta.Previse aktivan um izgleda da je blizu sloma.Da li je to nasa krivica?Ne bas jer jednostavno nemamo dovoljno informacija.


KARDIOVASKULARNI EFEKTI


Aktivnost parasimpatetickog nervnog sistema povecava broj otkucaja srca,ubrzava protok krvi,osigurava da su svi delovi snadbeveni sa dovoljno oksigena i da otpadni produkti budu uklonjeni.Sve ovo radi da bi pripremilo telo na akciju.

Fascinantna odlika bori se ili bezi mehanizma je da krv dolazi u podrucja gde je hitno potrebna.Krv se odvodi iz koze,prstiju,noznih prstiju do „aktivnih podrucja“kao sto su butine i bicepsi da bi se telo pripremilo za akciju.

Zbog toga mnogi osecaju ukocenost ili peckanje tokom napada sto se cesto pogresno shvata kao ozbiljan zdravstveni rizik,kao npr.preteci srcani udar.interesantno je da vecina ljudi koji pate od anksioznosti cesto osecaju da imaju srcanih problema.Ako vas to toliko brine posetite doktora i proverite.Nakon toga mozete biti sigurni da nemate srcanih problema.


RESPIRATORNI EFEKTI



Jedan od najstrasnijih efekata panicnog napada je strah od gusenja.Veoma cesto se desava da tokom napada osetite teskobu u grudima i grlu.Gotovo svi imaju strah od gubitka kontrole nad disanjem.iz licnog iskustva,anksioznost raste iz straha da cete prestati disati i necete se moci oporaviti.Da li panicni napad moze zaustaviti disanje?NE!!!

Panicni napad je povezan sa povecanjem brzine i dubine disanja.Ovo je veoma vazno za odbranu tela jer tkiva trebaju dobiti vise kiseonika da se pripreme za akciju.osecaji koji nastaju usled povecanja u disanju mogu ukljuciti nedostatak vazduha,hiperventilacija,osecaj davljenja i gusenja ili bol u grudima.Stvarni osecaj je u tome sto su nama ovi osecaji strani i neprirodni.

Posto sam i sam iskusio extremne panicne napade,secam se da sam u mnogim situacijama imao osecaj da ne mogu verovati telu da obavlja disanje za mene pa bih onda ja preuzeo disanje i govorio sebi kad da udahnem a kada da izdahnem.Naravno to nije odgovaralo mojim telesnim potrebama za kiseonikom tako da bi se osecaji inezivirali sa anksioznoscu.Upotrebio bih tada tehniku koju cu opisati kasnije,da li sam pustio telo da raditi ono sto najbolje zna,da kontrolise celu situaciju.

Sporedno dejstvo povecanog disanja je da je snadbevanje glave sa krvlju smanjeno.To smanjenje je veoma malo i nije uopste opasno ali izaziva razne simptome poput vrtoglavice,zamucenog vida,zbunjenosti,osecaja nerealnosti.


DRUGI FIZICKI EFEKTI PANICNOG NAPADA



Brojni drugi efekti su rezultat aktiviranja simpatetickog nervnog sistema medjutim ni jedan od njih nije opasan.Npr.zenice se sire da bi propustile vise svetlosti sto moze dovesti do pomucenog vida ili zvezdica pred ocima.Dolazi do smanjenja lucenja pljuvacke sto rezultira suva usta.Dolazi do smanjivanja aktivnog probavnog sistema sto dovodi do mucnone,teskog osecaja u stomaku ili tvrde stolice.Konacno mnoge misicne grupe se zatezu radi pripreme za „bori se ili bezi“reakciju i ovo rezultira subjektivnim osecajima napetosti,a nekad se protezu sve do stvarnog bola i drhtanja.

Reakcija“bori se ili bezi“rezultira opstom aktivnoscu telesnog metabolizma.Ovaj proces oduzima mnogo energije i zato se osoba oseca umornom.



MENTALNE MANIFESTACIJE


Cilj „bor se ili bezi“ je reakcija stvaranja idividualne svesnosti o potencionalnoj opasnosti koja moze biti prisutna.Prema tome kada je aktivna mentalni prioritet je pretrazivanje okoline od potencijalne opasnosti.U ovom stanju veoma je tesko koncentrisati se na bilo koju drugu aktivnost jer je um istreniran da trazi sve potencijalne opasnosti i da od toga ne odustaje sve dok opasnost ne identifikuje.Kada panika pogodi mnogo ljudi trazi brzi i najlaksi izlaz iz trenutne okoline kao npr.napustanje reda u banci i izlazak napolje.Nekada anksioznost moze narasti ako smatramo da napustanje ce uzrokovati neku vrstu socijalnog sramocenja.

Ako imate panicni napad dok ste na radnom mestu i znate da morate nastaviti radni zadatak koji imate razumljivo je da cete se veoma tesko skoncentrisati na zadatak.veoma je uobicajno da se uznemirite u ovakvoj situaciji.Mnoge osobe sa kojima sam radio i koji su imali panicne napade godinama ukazivali su da vestacko svetlo moze pogorsati ili izazvati panicni napad,posebno ako se osoba oseca iscrpljenom i umornom.Ovo vredi imati na umu ako radite dugo za kompjuterom.Stalne podsetnike treba postaviti na racunaru da vas podsete da ustanete od stola i uzmete svezeg vazduha kad mozete.

U drugim situacijama kada tokom panicnog napada nema spoljasnje opasnosti um se okrece ka unutrasnjosti i pocinje razmisljati o mogucoj bolesti tela ili uma.Moze se kretati od misljenja da je to od necega sto ste pojeli za rucak pa sve do moguceg dolazeceg srcanog napada.

Pitanje koje ostaje je zasto „bori se ili bezi“reakcija aktivna tokom panicnog napada kada nema niceka naokolo cega bi se plasisli?

Nakon pazljivog ispitivanja ukazuje se da se mi bojimo samih osecaja,mi se bojimo telesnog dubitka kontrole.Ovi ne ocekivani fizicki simptomi kreiraju strah ili paniku da je nesto veoma pogresno.Zasto imate fizicke simptome“bori se ili bezi“reakcije ako niste nicim uplaseni?Postoje mnogi nacini manifestacije ovih simptoma,ne samo kroz strah.Npr.mozete biti pod sresom zbog nekog razloga u zivotu i ovaj stres rezultira povecanjem adrenalina i drugih hemikalija koji mogu svremena na vreme izazvati simptome.ovaj povecani nivo adrenalina moze se heniski zadrzati u telu cak i kada je stres davno prosao.jos jedna mogucnost je dijeta koja direktno utice na nivo stresa.Preterane kolicine alkohola,kofeina ili secera su poznate da uzrokuju stres u telu.

Neresene emocije se cesto oznacavaju kao moguci pokretac panicnih napada ali vazno je znati da eliminisanje panicnih napada iz vaseg zivota ne znaci obavezno analiziranje vase psihe i kopanje po podsvesti.tehnika One Move ce vas nauciti kako da se nosite sa trenutnim situacijama i kako da odbijete napad,zajedno sa otklanjanjem osnovne anksioznosti koja podstice pocetnu anksioznost.

Pre nego predjemo na sadrzinu toga ispitacemo neke od uobicajenih mitova i pogresnih shvatanja anksioznog poremecaja.

5 коментара:

  1. imam panicne napade i vise ne znam kako da se borim

    ОдговориИзбриши
  2. takodje..mislim da nikad ali nikad necu moci normalno da zivim i funkcionisem

    ОдговориИзбриши
  3. Аутор је уклонио коментар.

    ОдговориИзбриши
  4. naci ces vec snage,nauci se a tada vec samo od sebe prodje kao sto je i doslo....
    AVE

    ОдговориИзбриши
  5. Ja imam napade panike skoro svakodnevno, do te mere da razmišljam o samoubistvu, teško mi je i jedva uspevam da se kontrolišem. Molim Vas za savet

    ОдговориИзбриши